Cijelo područje gradova Splita, Solina, Kaštela i Trogira opskrbljuje se vodom sa krškog izvorišta rijeke Jadro čije slivno područje seže duboko u zaleđe splitskog bazena, a na osnovi dosadašnjih hidrogeoloških studija pretpostavlja se da površina sliva Jadra iznosi oko 300 km2. Sam izvor rijeke Jadro nalazi se oko 2,5 km sjeverozapadno od Solina, na području Majdana na koti od 34,6 m n. m. a ukupna duljina rijeke do ušća u Solinski zaljev je oko 4,5 km.

Voda izvorišta Jadro je tipična krška voda, razmjerno brzog podzemnog toka, podložna zamućivanju pogotovo nakon dužih sušnih perioda. Prema vrsti otopljenih soli vodu Jadra svrstavamo u kalcijsko - hidrokarbonatne vode, a budući se Jadro ulijeva u more u Solinskom zaljevu zapaža se i prisutnost klorida pogotovo ljeti. Prema geometrijskoj vrijednosti broja bakterija voda Jadra svrstava se u I razred kakvoće voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77 / 1998).

Važno je napomenuti da se o kakvoći vode izvorišta Jadro u slijedećim godinama mora ozbiljno voditi računa budući u području sliva ima trajnih onečišćivača čije se otpadne vode odvode u podzemlje cijelu godinu i već sad pogoršavaju kakvoću vode krškim izvorima za kišna razdoblja.

Kvalitetu vode za piće prati:

• Laboratorij za pitke vode Vodovoda i kanalizacije
• Nastavni Zavod za javno zdravstvo županije Splitsko - dalmatinske

Pokazatelji koji se mjere su slijedeći:

• Zavod za javno zdravstvo:
  • fizikalno-kemijski pokazatelji: pH, električna vodljivost, mutnoća, temperatura, isparni ostatak, kloridi, sulfati, ukupna tvrdoća, karbonatna tvrdoća, nekarbonatna tvrdoća, teški metali
  • režim kisika: O2, zasićenje kisikom, KPK, BPK5, slobodni CO2
  • hranjive tvari: amonijak, nitrati, nitriti, ukupni dušik, fosfati
  • mikrobiološki pokazatelji: broj aerobnih bakterija, ukupni koliformi, fekalni koliformi
  • organski spojevi: masnoće, mineralna ulja, fenoli, detergenti, klonirani pesticidi i halogenirani ugljikovodici

• Laboratorij VIK-a:
  • fizikalno-kemijski pokazatelji: amonijak, nitrati, nitriti, kloridi, utrošak KMnO4, mutnoća,električna vodljivost, temperatura, pH
  • mikrobiološki pokazatelji: ukupni broj bakterija u 1 ml, broj kolifirmnih bakterija na 37 oC

Svaki izvor podataka ima različiti vremenski raspored uzorkovanja:

Analiza vode provodi se u odnosu na važeće hrvatske i europske standarde. Temeljni hrvatski standard koji se odnosi na kakvoću vode za piće je:

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 182/04)

Ovim pravilnikom propisuje se:

• zdravstvena ispravnost vode koja služi za javnu vodoopskrbu pučanstva kao voda za piće ili za proizvodnju namirnica i pripremu hrane
• vrste i obim analiza uzorka vode za piće
• učestalost uzimanja uzoraka vode za piće

Ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za piće obuhvaća :

• vodu na izvorištu
• vodu nakon procesa prerade, dezinfekcije
• vodu u spremniku vode za piće
• vodu u razvodnoj mreži.

Cijelo područje gradova Splita, Solina, Kaštela i Trogira opskrbljuje se vodom sa krškog izvorišta rijeke Jadro čije slivno područje seže duboko u zaleđe splitskog bazena, a na osnovi dosadašnjih hidrogeoloških studija pretpostavlja se da površina sliva Jadra iznosi oko 300 km2. Sam izvor rijeke Jadro nalazi se oko 2,5 km sjeverozapadno od Solina, na području Majdana na koti od 34,6 m n. m. a ukupna duljina rijeke do ušća u Solinski zaljev je oko 4,5 km.

Voda izvorišta Jadro je tipična krška voda, razmjerno brzog podzemnog toka, podložna zamućivanju pogotovo nakon dužih sušnih perioda. Prema vrsti otopljenih soli vodu Jadra svrstavamo u kalcijsko - hidrokarbonatne vode, a budući se Jadro ulijeva u more u Solinskom zaljevu zapaža se i prisutnost klorida pogotovo ljeti. Prema geometrijskoj vrijednosti broja bakterija voda Jadra svrstava se u I razred kakvoće voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77 / 1998).

Važno je napomenuti da se o kakvoći vode izvorišta Jadro u slijedećim godinama mora ozbiljno voditi računa budući u području sliva ima trajnih onečišćivača čije se otpadne vode odvode u podzemlje cijelu godinu i već sad pogoršavaju kakvoću vode krškim izvorima za kišna razdoblja.

Kvalitetu vode za piće prati:

• Laboratorij za pitke vode Vodovoda i kanalizacije
• Nastavni Zavod za javno zdravstvo županije Splitsko - dalmatinske

Pokazatelji koji se mjere su slijedeći:

• Zavod za javno zdravstvo:
  • fizikalno-kemijski pokazatelji: pH, električna vodljivost, mutnoća, temperatura, isparni ostatak, kloridi, sulfati, ukupna tvrdoća, karbonatna tvrdoća, nekarbonatna tvrdoća, teški metali
  • režim kisika: O2, zasićenje kisikom, KPK, BPK5, slobodni CO2
  • hranjive tvari: amonijak, nitrati, nitriti, ukupni dušik, fosfati
  • mikrobiološki pokazatelji: broj aerobnih bakterija, ukupni koliformi, fekalni koliformi
  • organski spojevi: masnoće, mineralna ulja, fenoli, detergenti, klonirani pesticidi i halogenirani ugljikovodici

• Laboratorij VIK-a:
  • fizikalno-kemijski pokazatelji: amonijak, nitrati, nitriti, kloridi, utrošak KMnO4, mutnoća,električna vodljivost, temperatura, pH
  • mikrobiološki pokazatelji: ukupni broj bakterija u 1 ml, broj kolifirmnih bakterija na 37 oC

Svaki izvor podataka ima različiti vremenski raspored uzorkovanja:

Analiza vode provodi se u odnosu na važeće hrvatske i europske standarde. Temeljni hrvatski standard koji se odnosi na kakvoću vode za piće je:

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 182/04)

Ovim pravilnikom propisuje se:

• zdravstvena ispravnost vode koja služi za javnu vodoopskrbu pučanstva kao voda za piće ili za proizvodnju namirnica i pripremu hrane
• vrste i obim analiza uzorka vode za piće
• učestalost uzimanja uzoraka vode za piće

Ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za piće obuhvaća :

• vodu na izvorištu
• vodu nakon procesa prerade, dezinfekcije
• vodu u spremniku vode za piće
• vodu u razvodnoj mreži.